SCEPAN MALI, samozvanac, porijeklom iz Bosne ili Dalmacije (? – 22. septembra 1773.). Uz pomoc peckog patrijarha Vasilija Brkica i predstavljajuci se za ruskog cara Petra III, uspio je da se nametne Crnoj Gori za gospodara i odrzi na vlasti osam godina (1767-1773). Pocetkom oktobra 1767. crnogorski glavari na zboru u Ceklicima i sa poklicima "zivio car Petar III", zvanicno su primili Scepana za cara. Posto je priznat za cara, Scepan Mali je sproveo niz mjera koje su bile u suprotnosti s dotadasnjim obicajnim pravom. Tako je proklamovao nacelo: "ubice bice kaznjene smrcu", cime je obuzdao krvnu osvetu. Batinanjem, zatvorom i globama nastojao je da iskorijeni pljacku i otimacinu. Za sprovodjenje tih mjera organizovao je oruzani odred koji je brojao do 50 ljudi. Njegov licni autoritet znatno je opao poslije turskog napada na Crnu Goru, a sakacenje u avgustu 1770, prilikom eksplozije jedne mine, gotovo je paralisalo njegovu aktivnost. Medju drugim njegovim mjerama znacajnije su popis stanovnistva i pomicanje pijacnog dana s nedjelje na petak.