Crnojevic Stefan

CRNOJEVIC STEFAN, zetski vlastelin i gospodar Crne Gore 1451-1465. godine. Njegovo ime se u istorijskim izvorima pominje od 1426. godine. Pripisuje mu se podizanje tvrdjave Djurdjevac iznad Kotora, koja se 1426. godine pominje u ugovoru izmedju Mlecana i srpskog despota. Tvrdjavu je drzao Stefan Crnojevic, koji je vec tad ucestvovao u politickim dogadjajima. Odatle je upadao u Grbalj i Pastrovice te mletackim podanicima pricinjavao stetu, a u toku pregovora izmedju Mlecana i srpskog despota odlazio je na despotov dvor. Za pregovora izmedju mletackog predstavnika i despota u Smederevu (1435) rijesio je da se Djurdjevac porusi.
Stefan je ojacao svoj polozaj poslije prvog pada Despotovine (1439), i stisnuvsi bracu iz uprave porodicnim posjedima. Za ucvrscenje vlasti Stefana Crnojevica od posebnog znacaja bio je sporazum koji je 1455. godine sklopljen na Vranjini izmedju mletackog predstavnika i predstavnika pedeset jedne "druzine ili opstine" iz gornje Zete. Tim sporazumom Stefan priznaje mletacku vrhovnu vlast, ali kako se ova u brdovitim predjelima Gornje Zete nije ni osjecala, unutrasnju politiku mogao je voditi samostalno. Do kraja zivota odrzavao je dobre odnose sa Mletackom Republikom, a imao je neprijateljski stav prema Turcima. Medjutim, za vrijeme njegove uprave ni jedna veca vojska nije napala Zetu, a manje pljackaske pohode Turaka uspjesno je suzbijao.