Crnojevic Djuradj

CRNOJEVIC DJURADJ, gospodar Crne Gore 1490-1496. godine. Na presto je stupio poslije smrti svog oca Ivana.
Za svoje vladavine izbjegavao je sukobe s Turcima, a nastojao koliko je to zbog granicnih sporova bilo moguce, da prijateljske odnose odrzava i sa Mletackom Republikom. Imao je vise posjeda u Budvi i okolini, gdje se, u slucaju sukoba s Turcima, mogao s porodicom skloniti.
U unutrasnjoj upravi zadrzao je pravna nacela starog feudalnog drustva, upotpunjena normama obicajnog prava, koja su primjenjivana i za vrijeme vladavine njegovog oca. Drzeci se Dusanovog zakonika odredjivao je da seoske sporove oko medja i slicno rjesavaju 24 vlastelina.
Djuradj je osnovao prvu cirilsku stampariju na slovenskom jugu, koja je, uz to, bila i drzavna stamparija. Bio je vjest i hrabar ratnik, ali i pravi renesansni vladar: veliki ljubitelj knjige, darovit i za svoje vrijeme obrazovan, sa smislom za lijepo izrazavanje i sa izvjesnim knjizevnim ukusom. Napisao je testament (1499.) koji je uputio svojoj zeni i koji se, sudeci po prevodu (original nije sacuvan), ubraja medju ljepse prozne sastave na nasem jeziku onog vremena . S vlasti je otisao 1496. godine kada mu je, zbog veza sa francuskim kraljem Karlom VIII, zaprijetila opasnost od Turaka.